Prometna povezanost te pogodnosti plodnog Sinjskog polja i rijeke
Cetine uvjetovale su rano naseljavanje mjesta tako da se prisutnost čovjeka u Košutama može pratiti u rasponu od oko 7000 godina.

Do sada je prošlost Košuta istraživana samo usputno, u kontekstu triljske prošlosti ili prošlosti Cetinske krajine, i nije bila predmet zasebnog proučavanja. Do sada je pronađeno podosta arheološkog materijala i povijesne građe iz koje se može pratiti život na košućkom prostoru od prapovijesti do danas.

Najstariji do sada poznati lokaliteti u Košutama su u brdovitom dijelu Krnjačina Gomila i Poljica, te u polju Šemina Glavica, Ada nizvodno od Bočine i Kremena. Prema riječima arheologa, Košućanina, Ante Ivišića lokalitet na predjelu Kremena od iznimne je važnosti za proučavanje neolitika na košućkom prostoru i šire.

Krnjačina gomila (423 m) se nalazi na dominantnom položaju iznad zaseoka Podstrana, na isturenom hrptu brda. Gomila nije istraživana, ovećeg je oblika i na njoj su, nažalost, vidljivi tragovi devastacije.

U blizini gomile prostire se još važniji lokalitet Poljica, koji također nije istraživan. Na lokalitetu Poljica, kod Ivišića drage, pronađeno je više ulomaka keramičkih nožića te ulomaka keramičkih posuda. U blizini lokaliteta nalaze se ostatci dugih suhozidnih bedema koji su
bili dijelovi obrambenog sustava ilirskih Delmata.

U skoro vrijeme, lokalitet Poljica jepretrpio tešku devastaciju. Na njemu je poduzeće Jago Komerc d.o.o. uz suglasnost nekoliko ustanova i Grada Trilja vršilo eksploataciju boksitne rudače, no valja naglasiti, bez cjelokupne potrebite zakonom propisane dokumentacije. Dokaz je tome njihovo očitovanje u dopisu od 7. studenoga 2007. upućenom Gradu Trilju i mjesnim odborima Vojnić i Košute. Javnost bi i ovim putem trebala znati da je spomenuto poduzeće bez ikakve dozvole na lokalitet dovezlo, kako sami u spomenutom dopisu tvrde, 5-6 kamiona troske iz Željezare Split, što može predstavljati opasnost za zdravlje stanovništva zbog isparavanja metala u atmosferu i prodiranja u podzemne vode.

U košućkom polju, nasuprot poznate Kokošare na Barovinama, nalazi se jedan od zanimljivih položaja u arheološkom pogledu – Šemina glavica. Na toj blagoj uzvisini sačinjenoj od mulike pronađen je znatan broj ulomaka keramičkih posuda. Zanimljivo je napomenuti da je ovo uzvišenje sve do melioracije polja korišteno kao vezište za lađe, kada je ukroćen tok rijeke Cetine, a polje postalo važnim čimbenikom u životima ljudi cetinskog kraja. Prema mišljenju Ante Ivišića, na uzvišenju se vjerojatno nalazilo naselje pretpovijesnog čovjeka.

Od lokaliteta koji se nalaze uz rijeku Cetinu ističu se oni na položaju Bočina i Kremena. Lokalitet Bočina udaljen je do tri kilometra zračne linije od naselja Kremena. Na Bočini je prilikom čišćenja jednog rukavca rijeke bagerom stvoren nasip ukupne dužine do 120 m, a visine do 3 m. Uzduž cijelog nasipa na njegovoj površini su vidljivi ulomci keramičkih posuda, uglavnom sitniji. Jedan od ulomaka je ukrašen, a moguće je da pripada razdoblju srednjeg neolita, odnosno Danilskoj kulturi.

Lokalitet na položaju Kremena površinom je jedan od većih arheoloških terena kada je u pitanju razdoblje neolitika na prostoru Hrvatske. Na površini od nekoliko stotina metara kvadratnih do sada je pronađena ogromna količina ulomaka keramičkih posuda, kamenih sjekira, nožića, strelica, kremenih izrađevina, harpuna, utega za mreže, strugala i ulomaka ručnih žrvnjeva.

Velik broj nalaza predstavljaju i koštani ulomci, pokupljeni sa same površine godinama preturane oranice. Od iznimnog značenja među keramičkim posudama su ulomci ritonâ, odnosno posudâ za sakralni obred, od kojih je jedan broj otkupom završio u Arheološkom muzeju u Splitu.

Ulomci s arheoloških lokaliteta u Košutama. Privatno vlasništvo
Ulomci s arheoloških lokaliteta u Košutama. Privatno vlasništvo

Ovaj lokalitet zaslužuje veću pažnju nego što je danas ima. Naime, sustavnim zemljoradničkim obrađivanjem teren iz godine u godinu propada, a mogućnost arheološkog iskopavanja se svodi na sve manje površine.

Po sakupljenoj arheološkoj građi može se utvrditi da je prvotna djelatnost čovjeka s lokalitetâ u Košutama bila ribolovstvo. Osim ribolova, veliko značenje imala je i zemljoradnja. Po svemu sudeći, stočarstvo je tada imalo manje značenje jer je pronađen mali broj kostiju što pripadaju govedu, ovci ili kozi. Lov je prisutan u velikoj mjeri, što potvrđuje velik broj kremenih strelica, njih oko 80 komada, i nekoliko kremenih sjekira.

Iz željeznog doba, čiji se završetak podudara s konačnim rimskim osvajanjem ovog prostora, na području Košuta je pronađeno malo arheološkog materijala i uglavnom se radi o pojedinačnim ili slučajnim površinskim nalazima.

Tekst i fotografije preuzeti iz: Marić, M., Dukić, J. (ur.) (2010.) Košute selo zaigrano, Košute: Kulturno društvo Trilj.

Facebook Komentari